Fizičko

Tjelesni-zdravstveni odgoj

Jedna od temeljnih vrijednosti čovjekova života je zdravlje. Zdravlje predstavlja osnovu i opšti uslov života. Tjelesni odgoj ima glavni cilj da sačuva zdravlje. Odgojni ideal kome se teži od postanka čovjeka ima potrebu svestranog i harmonijskog razvoja ličnosti. Odgojni ideal zahtjeva tjelesni odgoj kao temeljno odgojno područe baš zbog toga što se njime njeguju, razvijaju i unapređuju tjelesna konstitucija, psihofizičke sposobnosti i zdravlje kao bitne odlike ljudskog bića. 
Zbog značaja tjelesnog odgoja za razvoj ličnosti i jačanje zdravlja potreba za njim javlja se još u antičko doba. Odgojni ideal u Ateni sastajao se u skladnom razvoju tjelesnih i intelektualnih sposobnosti, moralnih i estetskih svojstava. U srednjem vijeku tjelesni odgoj se njegovao kao sastavni dio viteškog odgoja. U doba humanizma i renesanse važan značaj ima tjelesni odgoj. Taj značaj isticali su mnogi humanisti: V.da Feltre, F. Rabelais i M. de Montaigne. Pedagoški klasici su jako cjenili ulogu tjelesnog odgoja u tjelesnom procesu. Prvi pedagog koji je uvrstio tjelesno vježbanje u odgojni sistem bio je J.A. Komensky. 
Naše stoljeće karakteriše upotreba slobodnijih oblika tjelesnog odgoja kao što su igra i sportovi. Tjelesni odgoj izvodi se na otvorenom prostoru i igralištima. Povećava se broj časova tjelesnog odgoja i za njegovo izvođenje pripremaju se posebno osposobljeni stručnjaci za to. Veliki doprinos da tako bude dala je reformna pedagogija koja ističe odgojne domove i nastavu u prirodi. U savremenom odgoju tjelesni odgoj je jedan od bitnijih dijelova odgoja svestrane ličnosti.Iz cilja i značaja tjelesnog odgoja proizilaze i njegovi zadaci. U zadatke tjelesnog odogja svrstavamo: 

- Zdravstveni zadatak,
- Fizički zadatak,
- Obrazovni zadatak,
- Estetski zadatak,
- Rekreativni zadatak i 

- Moralni zadatak.

2.1. Zdravstevni zadatak

Tjelesni odgoj je usko povezan sa zdravstvenim koji se ogleda u sveukupnoj brizi za zdravlje mladih generacija i zdravlje uopšte. Zdravstveni zadatak tjelesnog odgoja ogleda se u sticanju higijenskih znanja i navika i u primjeni sredstava i mjera koje su neophodne za sprovođenje tjelesnog odgoja. Kada je riječ o tjelesnog odgoju mora se voditi računa da prostorije u kojima se obavlja tjelesni odgoj budu čiste, a igrališta uredna, sunčana i zračna. Bitna je i higijena i odjeće, obuće i sprava. Važna je uloga i tjelesnih vježbi pa se i tu treba sticati znanje o značaju bavljenja tjelesnim aktivnostima. Važno je obratiti pažnju i na pravilno korištenje prirodnih faktora: sunca, zraka i vode.

2.2. Fizički zadatak

Fizički zadatak tjelesnog odgoja podrazumjeva unapređenje fizičkog rasta i razvoja mladih. Tjelesnim vježbama treba uticati na pravilan rast i rad organizma, na jačanje njegove otpornosti i stvaranje što boljih uslova za rast. Fizički odgoj poboljšava opšte funkcionalne sposobnosti organa za kretanje, disanje, krvotok i živčani sistem.

2.3. Obrazovni zadatak

Obrazovni zadatak ogleda se u razvijanju pokretljivosti, motoričke sposobnosti. Koordinacije i ekonomičnosti pokreta, bezine, snage i izdržljivosti. Pod obrazovnim zadatkom se podrazumjeva sticanje znanja o mjestu i ulozi tjlesnog odgoja u ljudskom životu, a misli se i na društvenu i pedagošku ulogu tjelesnog odgoja.

2.4. Estetski zadatak

Sastavni dio sadržaja tjelesnog odgoja je i razvijanje smisla za lijepo i skladno putem tjelesnih pokreta i uočavanje, doživljavanje i stvaranje estetskih kvaliteta. Estetski zadatak se realizira kroz različite načine:
- Razvijanjem prirodnosti, skladnosti, ritmičnosti, gracioznosti i elastičnosti pokreta,
- Razvijanjem smisla za harmoničan razvoj tijela,
- Povezivanjem pokreta i muzike,
- Stvaranjem smisla za sklad boja i formiranja i
- Razvijanjem smisla za prirodne ljepote.
Tjelesno vježbanje je neophodno povezati sa muzikom kroz vježbe estetske gimnastike, narodnih kola, sportova kao što su umjetničko klizanje, vježbe na spravama itd.

2.5. Rekreativni zadatak

Tjelesni odgoj ima važnu ulogu kao sredstvo aktivnog odmora i zdrave razonode. Ovaj odmor je neophodan svim radnim ljudima, ali i učenicima zbog dužeg zadržavanja u prostorijama. Za odmor se koriste svi oblici tjelesnog vježbanja koji ne zahtjevaju veće napore organizma kao što su: lagane igre, kupanje, šetanje u prirodi, planiranje, klizanje skijanje itd. Rekreativni zadatak tjelesnog odgoja ima važnu ulogu u organizaciji slobodnog vremena djece, mladih i odraslih osoba što može biti preventiva protiv pojave poremećaja u ponašanju djece i mladih.

2.6. Moralni zadatak

Moralni zadatak u tjelesnom odgoju ima zadatak da razvija moralne, karakterne i voljne osobine ličnosti. Tjelesni odgoj doprinosi obogaćivanju emocionalnog života i etičkih vrijednosti. Tjelesno vježbanje prate pozitivne emocije: zadovoljstvo, veselost, vedrina i radosti pa ih treba i dalje podsticati i njegovati. Negativne emocije kao što su: nezadovoljstvo, žalost, zavist, ljutnja i mržnja, treba potiskivati i odstranjivati.
Tjelesnim odgojem podstiče se oživljavanje pozitivnih crta temperamenta, pozitivnih crta karaktera kao što su: samostalnost u djelovanju, odlučnost, inicijativnost, istrajnost itd. Moralni zadak je posebno značajan za razvoj humanosti, kulture ponašanja, patriotizma itd. Tjelesno zdravlje i kondicija su važan faktor u odbrambenoj snazi zajednice jer samo zdravi i snažni ljudi mogu braniti njenu slobodu i nezavisnost.

3. PRINCIPI TJELESNOG ODGOJA

Da bi putem tjelesnog odgoja ostvarili postavljenje ciljeve i zadatke potrebno je te aktivnosti provoditi u skladu sa pedagoškim znanjima o teoriji tjelesnog odgoja. Ta znanja održavaju određene zakonitosti na nivou principa i pravila, a oni se u odnosu na praktičan rad javljaju kao zahtjevi koje treba poštovati ako želimo uspješan tjelesni odgoj. Među najvažnije principe tjelesnog odgoja ubrajamo sledeće:
- Princip svjesnosti i svestranosti tjelesnog odgoja,
- Princip skladnosti fizičkog razvoja jačanja organizma,
- Princip usklađenosti tjelesnog odgoja sa individualnim mogućnostima organizma,
- Princip praktične vrijednosti tjelesnog odgoja i 

- Princip raznolikosti i razonode u tjelesnom odgoju.
Gore navedeni principi imaju određeno mjesto i značaj za uspješan odgoj. Ono što je bitno naglasiti jeste njihov veliki značaj povezanosti, jer tek ujednjeni oni mogu doprinijeti uspješnom radu na području tjelesnog odgoja.

3.1. Princip svjesnosti i svestranosti

Ovaj princip naglašava potrebu prožimanja svih odgojnih uticaja u nastavi tjelesnog odgoja. U odgojnom sistemu tjelesnog odgoja odgajatelj mora svjesno učestvovati. Aktivnosti odgajatelja treba da se usmjere prema svestranom razvijanju tjelesne komponente odgajnika. Za tjelesni odgoj je važno da se ne usmjerimo samo na razvoj u jednom tjelesnom smislu, već je potrebno težiti prema svestranom razvoju ličnosti. Jako je bitno da se tjelesnim odgojem djeluje na tazvoj moralne, estetske, intelektualne i radne komponente ličnosti.

3.2. Princip tjelesnog razvoja i jačanja organizma

Ovaj princip usmjerava organizaciju tjelesnog odgoja u svim etapama i smjerovima. Odgojni postupci koji se primjenjuju u nastavi moraju biti zasnovani na savremenim znanjima znanstvenih disciplina. Ovaj prinicp također zahtjeva usklađenost razvoja tjelesne komponente sa ostalim komponentama razvoja ličnosti, kao i korištenje onih uslova koji obezbjeđuju razvoj organizma do njegove pune snage. Svaka aktivnost koja je namjenjena tjelesnog odgoju treba da doprinese skladnom razvoju i jačanju organizma.

3.3. Princip usklađenosti tjelesnog odgoja sa individualnim mogućnostima organizma

Za ovaj prinicp bitno je istaći da on zahtjeva usklađenost tjelesnog odgoja. On se treba prilagoditi različitim uzrastima odgajnika, ali isto tako i različitim odgajnicima istok uzrasta. Već je poznato da se svaki odgajnika razvija nekim svojim tempom, da su svi različitih mogućnosti za obavljanje nekih aktivnosti. Tjelesni odgoj sprovodimo tako da vodimo računa o individualnim mogućnostima svakog pojedinca uz pronalaženje načina odgojnog rada u skladu sa individualnim mogućnostima. Pored individualnih mogućnosti u oblasti tjelesnog odgoja treba povesti računa i o potrebama društva u kojem živimo. Svaka društvena zajednica iziskuje određene potrebe u oblasti tjelesnog odgoja. Tjelesni odgoj treba da obezbjedi ostvarenja koja će da zadovolje potrebe pojednica ali i potrebe društva u kojem taj pojedninac živi.

3.4. Princip praktične vrijednosti tjelesnog odgoja

Ovaj princip zahtjeva povezanost tjelesnog odgoja sa praktičnim životom. Kod odgajnika treba razvijati praktične sposobnosti, usavršavati pokrete ruku inogu, okretnosti tijela, izdrživost, spretnost u riješavanju problema, organizatorske sposobnosti itd. Tjelesni odgoj omogućava velike mogućnosti za razvijanje praktičnih sposobnosti odgajnika, što im olakšava uključivanje u svakodnevni život.

3.5. Princip raznolikosti i razonode

Ovaj princip u tjelesnom odgoju zauzima jako važno mjesto. Raznolikosto, vedrina i razonoda u odgojnim postupcima čine tjelesni odgoj zanimljivijim i privlačnijim. Zbog gore navedenog značaja ovog principa za uspjeh u sveukupnom odgojnom radu, tjelesni odgoj je potrebno organizovati tako da se vodi računa o raznolikosti i razonodi. Principi koje smo obrazložili predstavljaju opšte smjernice u organizaciji odgojnog rada. Njima se obezbjeđuje jedinstvenost ostvarenja zadataka tjelesnog odgoja koja se ogleda u razvijanju tjelesno zdrave ličnosti koja je spremna za rad i odbranu zemlje.

4. FAKTORI ORGANIZACIJE TJELESNOG ODGOJA

S obzirom da je tjelesni odgoj sastavni i nedjeljivi dio cjelokupnog pedagoškog djelovanja, svi faktori koji su značajni za odgoj uopšte značajni su i za tjelesni odgoj. Ti faktori su:
- Porodica,
- Predškolske ustanove,

- Škole,
- Društvene organizacije i
- Armija BiH.
Imajući u vidu ulogu i mogućnost pojedinih faktora u tjelesnog odgoju istaći ćemo samo neke specifičnosti i razlike među pojedinim faktorima.

4.1. Porodica

To je prva društvena sredina u koju dijete dolazi, pa se u njoj vrše prvi odgojni koraci, pa tako i odgojni koraci u oblasti tjelesnog odgoja. Uloga porodice se nastavlja i dalje produženjem života. Kao vidovi tjelesnog odgoja u porodici se ističu: tjelesna njega, pravilna ishrana, igre, lakši fizički poslovi, tjelesne vježbe, aktivan odmor te sportovi i sl. Porodica ne treba da bude pasivna kada su u pitanju tjelesna vježbanja. Mlade treba usmjeriti na bavljenje tjelesnim vježbanjem različitim ustanovama izvan porodice. Roditelji treba da naglašavaju djeci značaj tjelesnog vježbanja, treba da im pomognu pri izboru određene aktivnosti kojom će se djeca baviti. Dužnost svakog roditelja je da djecu usmjeravaju na aktivno baljenje sportom a ne da lošim primjerima navode svoju djecu na pasivno mišljenje i sportskim aktivnostima..

4.2. Predškolske ustanove

Za razliku od porodice predškolske ustanovee imaju jako bogate sadržaje rada koje se najvećim dijelom sprovode kroz tjelesne aktivnosti. Ovdje moraju biti osigurani higijenski uvjeti, moraju se sticati higijenske navike te sticanje osnovne prirodne pokretljivosti. U skladu sa dječijim mogućnostima treba skladno razvijati njihovu motoriku i sprtetnost. Najpogodnije gradivo tjelesnog odgoja su igre, a najčešće sportske aktivnosti su: plivanje, klizanje, sankanje i skijanje.

4.3. Škole

Škola je značajna koliko za uopšte za odgoj i obrazovanje djece i mladih, tako i za tjelesni odgoj. Tjelesni odgoj je obavezan predmet u svim školama prvog i drugog stepena, a često se uvodi i na fakultetsko obrazovanje. Ono što je karakteristično za tjelesni odgoj u školama jeste da se vodi računa o uzrastu učenika i o znanstvenoj zasnovanosti. Vidovi tjelesnog odgoja koji se provode u školama su: igre, vježbanje, sprotovi, takmičenja, priredbe, izleti i sl. Ove aktivnosti u školama se provode kroz dva glavna oblika, kroz redovnu nastavu i kroz slobodne aktivnosti. Tjelesim odgojem u školama treba da rukovode posebno osposobljeni ljudi za to. Izvodi se u dvoranama te na odgovarajućim terenima.

4.4. Društvene organizacije

Tjelesni odgoj se također sprovodi u različitim organizacijama koje imaju namjenski napravljene programe za provedbu tjelesnog odgoja za različite urzaste i veliki broj pojedinaca i grupa. Najpoznatije organizacije koje se bave tjelesnim odgojem su razna sportska društva i organizacije izviđača, prijatelja prirode itd. U ovim organizacijama primjenjuju se različiti oblici rada kao što su: takmičenja, javni nastupi, krosovi i sl.

4.5. Armija

Posebnu ulogu u sistemu tjelesnog odgoja ima Armija. Putem sistematskog vježbanja i bavljenja raznovrsnim sportovima i sportskim aktivnostima jača se opšta tjelesna sposobnost mladih, čeliči se njihov organizam za podnošenje različitih napora i teškoća u ratu i u miru.
Međutim u našoj državi je na žalost mnogih mladih ukinuta vojna obaveza.

ZAKLJUČAK
U ovom radu smo obratili paznju na tjelesni odgoj djece i mladih u našem društvu. Ukratko smo se osvrnuli na sve aspekte tjelesnog odgoja, od važnosti, zadataka, principa pa do faktora organizacije tjelesnog odgoja. Odgoj je star koliko i ljudsko društvo. O problemima tjelesnog odgoja posebno su se bavili humanisti i prosvjetitelji od sredine šesneastog stoljeća. Zahvaljujući njihovim radovima problemi tjelesnog odgoja su sve više skretali pažnju društva na sebe. Za pedagošku nauku naročito su značajni bili Komensky i Herbert jer su tjelesno obrazovanje i odgoj uopšte učinili dostupnim svim dijelovima svijeta. U historijskoj retrospektivi pogled na potrebe i mogućnosti proučavanja tjelesnog odgoja i razvoja bilo je raznih mišljenja o njegovom predmetu istraživanja, mogućnostima razvoja i dosezima. Javljala su se mnoga mišljenja o moći i granicama tjelesnog odgoja, od onih koji su poricali do onih koji su isticali svemoguć tjelesnog odgoja. Međutim prevladalo je mišljenje da je tjelesni odgoj jedan od važnijih faktora u razvoju i formiranju društva. U savremenom društvu tjelesni odgoj se uzima kao vrijednosna kategorija i jedan od važnijih indikatora kvaliteta života. Tjelesno odgojen čovjek je sposoban shvatiti sam sebe i druge, te sposoban da gradi humane odnose mežu ljudima.

.