Biologija
Biologija (od grčkog bios=život i logos=nauka, učenje) je znanost koja se bavi proučavanjem živoga svijeta, znanost o životu. Biologija proučava svojstva i ponašanje organizama, njihov rast, razvoj i razmnožavanje, kao i interakcije između različitih organizama, te organizama i njihovog okoliša
.
- protistologija - znanost jednostaničnim eukariotskim organizmima (algama i praživotinjama),
- zoologija - znanost o životinjama,
- botanika - znanost o biljkama,
- antropologija - znanost koja proučava ljudski život i kulturu, te odnos između prirode i kulture,
- ekologija - znanost o odnosima među živim organizmima, o njihovom utjecaju na neživi okoliš koji ih okružuje, te o utjecaju okoliša na njih,
- citologija - znanost o građi i aktivnosti živih stanica,
- evolucija - znanost o razvoju života na Zemlji,
- mikrobiologija - znanost o mikroorganizmima,
- genetika - znanost o nasljeđivanju,
- anatomija – proučava građu organizma,
- histologija - proučava tkiva,
- Morfologija - pročava oblik i građu organizma (više se upotrebljava u botanici),
- fiziologija - proučava životne procese u organizmima,
- bakteriologija - proučava bakterije,
- virologija - proučava viruse,
- zoologija - proučava životinje,
- entomologija - proučava kukce,
- Ihtiologija - proučava ribe,
- herpetologija - proučava vodozemce i gmazove,
- ornitologija - proučava ptice,
- mamalogija - proučava sisavce,
- embriologija - proučava embrionalni razvitak (od začeća do "rođenja" nove jedinke),
- molekularna biologija - proučava makromolekule u stanici i reakcije među njima,
- geobotanika - proučava rasprostranjenost biljaka na Zemlji,
- konzervacijska biologija - primjenjuje dostignuća iz brojnih znanosti (prirodnih, društvenih i dr.) u svrhu zaštite biološke raznolikosti.
Medicina, antropologija i psihologija znanosti su koje se bave čovjekom, medicina njegovim fizičkim i psihičkim zdravljem, psihologija cjelokupnim ponašanjem (i bolesnim i zdravim), a antropologija proučava čovjeka iz svih mogućih pogleda, materijalnih, duhovnih i duševnih, promatra ga u vremenu. Ukratko, dok liječnici pomažu ljudima da budu tjelesno zdravi, psiholozi se bave ponašanjem, a antropolozi pokušavaju shvatiti cjelinu.
Početke biologije nalazimo kod Aristotela koji je opisao oko 500 životinjskih vrsta, a nakon njega slijedi stagnacija sve do 16. stoljeća. U 17. stoljeću izum mikroskopadovodi do otkrića stanice i početka citologije, a u 18. stoljeću Carl von Linne opisuje i sistematizira mnoštvo biljnih i životinjskih vrsta. Svojim radom ujedno osniva znanstvenu sistematiku vrsta. Nakon njega Georges Cuvier utemeljuje komparativnu anatomiju, a Charles Darwin postavlja teoriju evolucije.
Primjedbe
Objavi komentar