NEzavisnosložene rečenice u bosanskom jeziku
Rečenica je misao iskazana riječima ili rečenica je obavijesno-komunikacijska jedinica.
Rečenice se po sastavu dijele na:
•proste jednostavne neproširen
•proste jednostavne proširene i
•složene rečenice
Sada se susrećemo i sa složenim rečenicama,tj. zavisnosloženim rečenicama.
Ovaj podatak je vrlo važan za naredne lekcije!
1.Šta je složena rečenica?
0dg:To je rečenica koja se sastojih od više prostih rečenica koj se vežu sa zarezom.
Da bi smo imali složenu rečenicu,naravno,trebamo imati dvije ili više prostih rečenica.
Primjer:
Plavooki dječak Adnan je igrao fudbal,a poslije je išao kući da se odmori.
Ovdje imamo dvije proste rečenice,a to su:
1.Plavooki Dječak Adnan je igrao fudbal.
2.Poslije je išao kući da se odmori.
Ova rečenica je vezana veznikom a.
Sada učimo Nezavisnosložene rečenice.
Složene rečenice se dijele na:
•nezavisno i
•zavisno složene
Prosta rečenica(npr. Amir igra fudbal) koja se nalazi u složenoj rečenice(Amir igra fudbal,a kasnije će ići na sladoled) se naziva klauza.
[Ako se složena rečenica sastoji od dvije klauze(još ih zovemo surečenice)naziva se jednostruko složena,a ako se sastoji od dvije ili više klauza onda je to višestruko složena rečenica.
Evo Vam nekoliko rečenica za uvježbavanje!
Sada se prebacujemo na vrste nezavisnosloženih rečenica!
Rečenice se po sastavu dijele na:
•proste jednostavne neproširen
•proste jednostavne proširene i
•složene rečenice
Sada se susrećemo i sa složenim rečenicama,tj. zavisnosloženim rečenicama.
Ovaj podatak je vrlo važan za naredne lekcije!
1.Šta je složena rečenica?
0dg:To je rečenica koja se sastojih od više prostih rečenica koj se vežu sa zarezom.
Da bi smo imali složenu rečenicu,naravno,trebamo imati dvije ili više prostih rečenica.
Primjer:
Plavooki dječak Adnan je igrao fudbal,a poslije je išao kući da se odmori.
Ovdje imamo dvije proste rečenice,a to su:
1.Plavooki Dječak Adnan je igrao fudbal.
2.Poslije je išao kući da se odmori.
Ova rečenica je vezana veznikom a.
Sada učimo Nezavisnosložene rečenice.
Složene rečenice se dijele na:
•nezavisno i
•zavisno složene
Prosta rečenica(npr. Amir igra fudbal) koja se nalazi u složenoj rečenice(Amir igra fudbal,a kasnije će ići na sladoled) se naziva klauza.
[Ako se složena rečenica sastoji od dvije klauze(još ih zovemo surečenice)naziva se jednostruko složena,a ako se sastoji od dvije ili više klauza onda je to višestruko složena rečenica.
Evo Vam nekoliko rečenica za uvježbavanje!
Sada se prebacujemo na vrste nezavisnosloženih rečenica!
SASTAVNE REČENICE
Sastavne su rečenice nezavisnosložene rečenice čije su surečenice samostalne, ali im se sadržaji dopunjuju.
RASTAVNE REČENICE
Rastavne su rečenice nezavisnosložene rečenice čije su surečenice samostalne, a sadržaj jedne surečenice rastavljen od sadržaja druge.
Suprotne su rečenice nezavisnosložene rečenice čije su surečenice samostalne. Njima se izriče odvojenost, različitost ili nepodudarnost sadržaja surečenica.
ZAKLJUČNE REČENICE
Zaključne su rečenice nezavisnosložene rečenice čije surečenice dijelom ovise jedna o drugoj, i to tako da se druga surečenica odnosi prema prvoj kao zaključak.
ISKLJUČNE REČENICE
Isključne su rečenice nezavisnosložene rečenice čije surečenice dijelom ovise jedna o drugoj, i to tako da druga surečenica isključuje dio sadržaja prve surečenice.
Evo sada i jedan kratak video da dopunite znanje iz ovih rečenica!
Prije nego što krenemo na zavisnosložene rečenice trebamo uvježbati i rečenične članove.
ZAVISNOSLOŽENE REČENICE
Zavisnosložene rečenice nastaju uvrštavanjem jedne jednostavne rečenice u drugu. Surečenica u koju se uvrštava druga surečenica zove se glavna surečenica, a surečenica koja se uvrštava na mjesto jednoga rečeničnog dijela glavne surečenice zove se zavisna surečenica.
S obzirom na mjesto kojega se rečeničnoga dijela glavne surečenice uvrštava zavisna surečenica, razlikuju se predikatne, subjektne, objektne, priložne, atributne i apozicijske rečenice.
U običnome poretku zavisna je surečenica iza glavne: Doručkovat ću kad se razbudim .
Zavisna surečenica može biti i u inverziji, odnosno nalaziti se ispred glavne surečenice: Kad se razbudim, doručkovat ću.
Zavisna surečenica može biti i umetnuta u glavnu: Sutra ću, kad se probudim, otići po pecivo.
Imamo raznih vrsta zavisnosloženih rečenica,a prvo ćemo pokazati zavisnosložene rečenice osnovnih rečeničkih članova,a to su:
•subjekatska
•atributska
•objekatska
•apozicijska,a
imamo i razne vrste priloga kao što su:mjesni i vremenski.
SUBJEKTNE REČENICE
Subjektne su rečenice zavisnosložene rečenice u kojima je zavisna surečenica uvrštena na mjesto subjekta glavne surečenice.
OBJEKTNE REČENICE
Objektne su rečenice zavisnosložene rečenice u kojima je zavisna surečenica uvrštena na mjesto objekta glavne surečenice.
Apozicijske i atributske su proste rečenice u sastavu složene rečenice koje se prema predikatu iz glavne rečenice ondose kao atribut i apozicija prema subjektu(ili predikatu).
Imamo i raznih priloški rečenica,kao:
VREMENSKE REČENICE
Vremenske su rečenice zavisnosložene rečenice u kojima je zavisna surečenica uvrštena na mjesto priložne oznake vremena glavne surečenice.
MJESNE REČENICE
Mjesne su rečenice zavisnosložene rečenice u kojima je zavisna surečenica uvrštena na mjesto priložne oznake mjesta glavne surečenice.
NAČINSKE REČENICE
Načinske su rečenice zavisnosložene rečenice u kojima je zavisna surečenica uvrštena na mjesto priložne oznake načina glavne surečenice.
USPOREDBENE REČENICE
Posebna su vrsta načinskih rečenica usporedbene rečenice. U njima se sadržaji dviju surečenica uspoređuju. Zavisna se surečenica uvrštava na mjesto priložne oznake načina kojom se izriče usporedba.
POSLJEDIČNE REČENICE
Posljedične su rečenice zavisnosložene rečenice u kojima je zavisna surečenica uvrštena na mjesto priložne oznake posljedice glavne surečenice.
I mnoge druge!
Evo i tabele sa zavisnosloženim rečenicama.
To bi bilo to!
Evo i tabele sa zavisnosloženim rečenicama.
Znm da Vam se ovo čini jako teško,ali vježbom se postiže znanje.
Evo nekoliko zadatak za uvježbavanje zavisnosloženih rečenica!
To bi bilo to!
Primjedbe
Objavi komentar